Vaga Servisu - Pozisaun Motorista (Driver) - CARE iha Timor-Leste

ANUNSIU VAGA
Motorista (Driver)
 
Titulu pozisaun
Motorista (Driver)
Lokalizasaun
Dili (3), Ermera (1) no Oecusse (1)
Relata ba
Ofisial Senior – Financas no Administrasaun – Projetu AtPro
Grau
2
Salariu
$336.00 kada fulan
Tipu pozisaun
Termu Fixu
Data komesa/durasaun
1 Setembru 2025
Loron ikus ba aplikasaun
6 August 2025
Prosesu aplikasaun
Haruka CV no karta aplikasaun liu husi email ba hr.tls@careint.org  KA submete iha departamentu Rekursu Umanu iha CARE nia eskritóriu iha Bairo Pite, Dili.

CARE iha Timor-Leste iha toleransia zero ba asédiu seksuál, esploitasaun seksuál, no abuzu seksuál, no mos forma sira seluk ne’ebé bele estraga labarik sira.

CARE partisipa ona iha Inter-Agency Misconduct Disclosure Scheme (MDS) global. Aliña ho inisiativa ida ne’e, CARE iha Timor-Leste sei husu “Deklarasaun Konduta” husi kandidatu sira nia empregadór sira iha pasadu iha tinan 5 ikus ne'e, liu-liu relasiona ho insidente ka investigasaun ba alegasaun asediu seksuál, esplorasaun seksuál ka abuzu seksuál durante sira nia servisu. CARE mos iha komprimisiu atu fó sai konaba hahalok relasiona ho asédiu no abuzu sesksuál ba ajensia seluk wainhira sira husu.
 
  1. Konaba knaar
Ofisiál Programa Kartaun Valor Komunidade: Bazeia iha Ermera no Oecusse, pozisaun ida-ne’e maka Pozisaun ida-ne'e maka parte krítiku ida hosi ekipa CARE nian ne'ebé maka responsavel liuliu ba transporte seguru hosi pesoál no vizitante sira CARE nian, manutensaun no rejistu ba veíkulu sira CARE nian, no komunikasaun no koordenasaun ho ekipa CARE nian.
Pozisaun hirak ne’e baze iha Dili: ema nain 3, Ermera: ema nain 1 no Oecusse: ema nain 1, ho viajen beibeik ne’ebé presiza ba Eskritóriu Terrenu sira seluk.
Kna’ar Prinsipal mak Implementasaun, Treinu, no Aplika Aprendizajem:
  • Fornese transporte seguru ba pasajeiru hotu-hotu iha veíkulu laran (pesoál CARE, pesoál INGO, parseiru governu sira, benefisiáriu projetu, vizitante sira) tuir Manuál Fleet, rekizitu Segoru & Seguransa, no lei sira Timor-Leste nian;
  • Transporta sasán, komunikasaun no mensajen ruma tuir nesesidade no fó asisténsia ho karregamentu no deskarregamentu karreta nian
  • Halo tuir regra, regulamentu no prosedimentu kondusaun hotu-hotu tuir Polítika Veíkulu CARE nian
  • Mantein rejistu veíkulu nian ho apropriadu tuir polítika CARE no akompaña movimentu veíkulu nian loroloron iha kuadru mutin planeamentu nian;
  • Verifikasaun no manutensaun loroloron ba limpeza veíkulu nian, kombustível, bee, mina no presaun pneu nian, nst., inklui verifikasaun servisu nian hodi asegura katak veíkulu seguru. Relata nesesidade ruma ba reparasaun sira ba supervizór
  • Asegura katak veíkulu ekipadu ho ferramenta seguransa nian, kit primeiru sokorru nian no bee hemu nian;
  • Responsavel ba hatene enderesu no diresaun sira bainhira atribui, no atensaun ba instrusaun entrega nian;
  • Fó hatene ba pasajeiru sira bainhira to'o ka foti liuhosi mensajen testu
  • Hala'o knaar sira seluk tuir ezijénsia hosi supervizór sira.
 
Responsabilidade Seluk:
  • Atu partisipa ho proativu iha prosesu APPA inklui avaliasaun anuál, revizaun tinan-mean no enkontru regulár 1:1, hodi asegura katak prosesu APPA (inklui dokumentu sira) maka komponente integrante ida hosi Planu no atividade sira Serbisu Anuál nian;
  • Envolve iha preparasaun ba emerjénsia, tulun iha resposta emerjénsia ruma bainhira presiza;
  • Promove ambiente serbisu ne’ebé seguru; haburas kultura ida kona-ba konxiénsia kona-ba segoru no seguransa no asegura kumprimentu ba polítika sira, prosedimentu sira seguransa no seguransa nian
  • Hatudu kompromisu kontínua ba igualdade jéneru, diversidade no protesaun labarik
  • Envolve ativamente iha enkontru GWG
 
  1. Kriteria selesaun
  • Mínimu Sekundária Superiór (Tinan 10-12) no/ka mínimu tinan 1-2 esperiénsia serbisu relevante, prefere liu ho sertifikadu iha mekániku automóvel;
  • Esperiénsia lori karreta mínimu tinan 1, di'ak liu ho Organizasaun Naun-Governamentál Internasionál (INGO) ka empreza privada;
  • Karta Kondusaun Timor-Leste ne’ebé válidu, di’ak liu ho esperiénsia trasaun ho roda haat;
  • Koñesimentu kona-ba hadi'a no manutensaun veíkulu báziku;
  • Abilidade komunikasaun ne’ebé di’ak iha lian Tetum no koñesimentu báziku iha lian Inglés mak vantajen ida;
  • Abilidade atu serbisu iha rutina no planu sira ne'ebé define ho klaru; knaar manuál sira ne'ebé repete beibeik, ho supervizaun mínimu;
  • Hatudu ona abilidade atu foti diresaun no atu serbisu hanesan parte ida husi ekipa ida;
  • Vontade atu aprende oinsá atu jere no absolve adiantamentu osan ki'ik ida;
  • Abilidade interpesoál ne'ebé di'ak inklui, hanoin nakloke, vontade atu aprende, espíritu ekipa, atitude no personalidade ne'ebé di'ak
  • Hatudu ona aprosimasaun fleksivel no abilidade atu serbisu iha presaun nia okos no atu organiza no jere karga serbisu nian hodi kumpre prazu sira
  • Hatudu onestidade, konfiável no bele fiar.
  • Iha retornu ba ita-boot nia kompromisu ita-boot sei hetan benefísiu hosi dezenvolvimentu profisionál ne'ebé la'o hela ne'ebé haburas iha ambiente ida ne'ebé inovativu no hanoin ba oin, no mós pakote benefísiu sira ne'ebé komprensivu.
 
  1. Oinsá atu aplika
Kandidatu sira ne’ebé mak interese atu aplika presiza haruka CV (la barak liu tahan haat) no karta aplikasaun liu husi email ba hr.tls@careint.org ka ba submete iha Rekursu Umanu iha CARE nia eskritóriu iha Bairo Pite, Dili.
Nota
  • Atu fó agradese ba ita nia komprimisiu tomak, aplikante ne’ebé susesu sei hetan benefisiu atu dezenvolve kareira profesional liu husi servisu iha fatin ne’ebé inovativu no hanoin ba oin, no mós pakote benefisiu ne’ebé komprensivu.
  • CARE respeitu oportunidade igual no iha komprimisiu bo’ot atu kria espasu servisu ne’ebé nakonu ho diversidade. CARE enkoraja tebes Feto no Ema ho Defisiensia sira atu aplika.
  • CARE prioritiza seguransa husi membru komunidade sira ne’ebé mak ami servisu hamutuk, liu-liu sira ne’ebé mak vulneravel liu iha sosiedade, inklui feto no labarik sira. CARE sei la tolera asédiu seksuál, esploitasaun ka abuzu komete husi funsionáriu ka parseiru sira, no ida ne’e hatuur ona iha ami nia sistema hodi prevene no hatan ba risku salvaguarda iha lalaok servisu hotu.
  • CARE rezerva direitu atu hala’o prosedimentu atu asegura katak fatin servisu seguru ba labarik.
  • Só kantidatu sira ne’ebé susesu ba faze seguinte deit mak sei hetan kontaktu ba intervista.

Post a Comment

0 Comments