Internalmente & Externalmente
Projetu |
HATUTAN |
Pozisaun |
Ofisiál Projetu Edukasaun |
Supervisór |
Señior Ofisiál Projetu Edukasaun |
Grau |
Grau 4 step 1 |
Salariu |
Husi USD 573 ho benefisiu |
Fatin Servisu |
Ainaro |
Durasaun Kontratu |
Tinan ida (1) |
Data ikus Aplika |
12 de Abril 2022 |
Aplikasaun tenke inklui |
CV no karta aplikasaun deit |
Bele hatama ho email ka fatin servisu CARE nian |
INTRODUSAUN:
CARE nudar organizasaun internasionál umanitáriu, ho vizaun atu haforsa feto no labarik feto sira atu luta hasoru mukit no lori mudansa iha ikus ba sira nia komunidade. CARE International iha Timor-Leste (CITL) iha projetu ida ho durasaun durasaun tinan 5 ne’ebé finansia husi Departamentu Agrikultura Estadus Unidus (USDA). Programa nee hanaran HATUTAN atu hari’i parseria entre eskola no sira-nia komunidade hodi hadi’a literasia, aprendizajen, saúde no nutrisaun ba labarik no adultu sira iha munisípiu 4: Ainaro, Ermera, Liquica no Manatuto. Programa nee halo parseria ho Ministériu Edukasaun, Juventude no Desportu nomós iha kolaborasaun ho Ministériu Saúde, Ministériu Adminstrasaun Estatál no Ministériu Agrikultura ho Peskas. Programa nia objetivu atu hadi’ak liután literasia ba labarik sira idade eskola nian, no hadi’ak liután prátika saúde, nutrisaun no dieta iha eskola no komunidade.
OBJETIVU POSISAUN NE’E:
Ofisial Projetu Edukasaun sei hala’o bazeadu iha Eksola Sentrál sira hanesan asesór ba agrupamentu eskola sira no mós apoiu iha eskola filial sira. Númeru eskola tarjetu bele to’o 10 no barak liu iha área ne’ebé remota no rural no bele inklui pré-eskola balun. Ofisial Projetu Edukasaun mak sei fó apoiu diretamente ba pesoal eskola sira hodi hadiar: prosesu hanorin literasia iha pre-eskola sira nomos Ensinu Baziku Siklu 1 ne’ebé halo liu husi apoiu Grupu Traballu Profesor iha agrupamentu ka/no nivel eskola; oferese apoiu mentoria hodi organiza biblioteka ki’ik (kantu lee) no aplikasaun sistema empresta livru; mentoria ba manorin iha hanorin literasia no jestaun eskola nian; atividade estra-kurikulár; mobilizasaun inan-aman iha asosiasaun inan-aman no Profesor – (AIAP) hodi fó apoiu ativu ba sira nia oan liu kriasaun ba ambiente saudável ba sira nia aprendizajem iha eskola nomos iha uma.
Serbisu ida-ne’e presiza ema ida-ne’ebé bele serbisu ho profesionalizmu, bele serbisu mesak ka iha ekipa. Iha abilidade komunikasaun ne’ebé di’ak no fasil dezenvolve relasaun di’ak ho ema seluk. Iha abilidade di’ak hanesan fasilitador no bele fasilita formasaun, iha abilidade planeamentu no organizasaun, bele adapta situasaun ho lais; kreativu no proativu, iha abilidade serbisu ho pesoal eskola no komunida iha area rural no remota sira. Pozisaun ida-ne’e presiza viajen frekuente ba fatin projetu iha munisípiu nia laran no viajen balun ba fatin servisu iha munisípiu sira seluk. Durante semana mak eskola sei halao aula sira, semana servisu tenke inklui Sábadu hodi halao atividade iha eskola sira. Semana servisu bele muda ba Tersa too Sábadu ka uza tempu kompensatoriu. Pozisaun ne’e sei bazeadu iha Munisipiu Ainaro.
ESPERIENSIA NO QUALIFIKASAUN:
- Kompleta ona baxaleratu iha área Edukasaun (Prefere Ensinu Báziku) no/ka Treinu Vokasionál iha estudos Edukasaun, Jestaun, Desenvolvimentu Komunidade, Umanidade ka ekivalente;
- Mínimu iha esperiénsia serbisu tinan 1 ka 2 iha área edukasaun no iha koñesementu kona-ba situsaun no kondisaun sistema eskola iha Timor-Leste;
- Iha esperiénsia antes hanesan profesór ka formadór profesór sira ka esperiênsia ho organizasaun naun-governmentál mos fó vantajen;
- Prefere liu kandidatu ida ne’ebé iha esperiénsia ona serbisu iha Ainaro;
- Hatene hakerek no komunika iha Tetum ho di’ak; fó vantajen se hatene lian Inglés
- Fó vantajem se bele ko’alia lian lokál ida (ka liu) hanesan Mambai;
- Iha abilidade di’ak kona-ba jestaun tempu, inklui abilidade atu planeia no jere prioridade serbisu oin-oin hodi asegura bele atinji serbisu ho di’ak tuir nia tempu;
- Iha abilidade atu identifika no resolve problema, proativu foti aksaun no buka solusaun;
- Onestu, hatene mantein konfidensialidade no konfiavél;
- Iha esperiénsia serbisu ho organizasaun lokál no internasionál, no iha vontade atu aprende kona-ba CARE nia serbisu no politika, igualidade jéneru empoderamentu feto no protesaun labarik;
- Kompreensaun ne’ebé di’ak tebes kona-ba metodolojia partisipatóriu atu mobiliza komunidade nomos abilidade maka’as ho fasilitasaun
- Abilidade di’ak ho Microsoft Office ho koñesimentu Microsoft Word, Excel no PowerPoint, abilidade numerasia di’ak;
- Abilidade atu uza motorbike iha área remota ho karta kondusaun válidu fó vantajem.
Oinsá aplika:
Atu rekompensa ba ita boot nia komitumentu, ita boot sei hetan benefisiu husi dezenvolvimentu profesionlismu nian no halo inovasaun ho invairomentu atu muda ita nia hanoin plus pakote benefisiu ne’ebe komprehensivu.
Atu aplika ba pozisaun ne’e, favor hatama ita-nia karta rekerimentu no Curriculum Vitae ho referénsia ema nain rua (Favor KETA aneksu dokumentu seluk) liu husi email teresa.barros@careint.org, KA hatama ba Edifisu CARE Internasional iha Timor Leste, Bairo Pitte antes ka ba data 12 de Abril 2022. CARE sei kontaktu deit ba kandidatu sira nebe’e hetan suksesu atu halo entrevista.
CARE fo oportunidade ne’ebe hanesan ba staf hotu atu komete ba diversidade servisu nian. Feto mak sei prioridade liu atu apply ba posisaun ida ne’e.
CARE International Timor Leste iha komitmentu atu proteze ba labarik nia direitu iha area nebe ita Servisu. CARE International Timor Leste iha direitu atu buka dadus revista ruma nebe asegura labarik nia ambiente atu bele seguru
0 Comments