Vaga Servisu - Pozisaun Ofisiál Programa Buka Moris (2) - CARE iha Timor-Leste

ANUNSIU VAGA
Ofisiál Programa Buka Moris
Titulu pozisaun
Ofisiál Programa Buka Moris (2)
Lokalizasaun
Ermera, Timor-Leste
Relata ba
Senior Ofisiál Projetu Edukasaun
Grau
4 Etapa 1
Salariu
USD$644 kada fulan
Tipu Pozisaun
Full – time (Tempu Integral)
Durasaun
Tinan 1 – Posibilidade Ekstensaun
Data komesa
Maio 2025
Loron ikus ba aplikasaun
16 Abril 2025
Prosesu aplikasaun
Haruka CV no karta aplikasaun liu husi email ba hr.tls@careint.org KA submete iha departamentu Rekursu Umanu iha CARE nia eskritóriu iha Bairo Pite, Dili.

CARE iha Timor-Leste iha toleransia zero ba asédiu seksuál, esploitasaun seksuál, no abuzu seksuál, no mos forma sira seluk ne’ebé bele estraga labarik sira. 

CARE partisipa ona iha Inter-Agency Misconduct Disclosure Scheme (MDS) global. Aliña ho inisiativa ida ne’e, CARE iha Timor-Leste sei husu “Deklarasaun Konduta” husi kandidatu sira nia empregadór sira iha pasadu iha tinan 5 ikus ne'e, liu-liu relasiona ho insidente ka investigasaun ba alegasaun asediu seksuál, esplorasaun seksuál ka abuzu seksuál durante sira nia servisu. CARE mos iha komprimisiu atu fó sai konaba hahalok relasiona ho asédiu no abuzu sesksuál ba ajensia seluk wainhira sira husu.
 
  1. Konaba knaar
2.1. Objetivu ba pozisaun ne’e:
Planeamentu, organiza no implementasaun Eskola Kampu Agrikultór ba Negósiu nian/Farmer Field Bussiness School (FFBS)
  • Mobiliza no motiva membru Grupu-Rai-Empresta-Osan no komunidade ne’ebe interesadu sira, liu-liu feto, ne’ebé iha interese atu hasa’e produtividade ba produtu ruma hodi hola parte iha grupu produtor.
  • Aprosima ho to’os nain hodi hetan fatin ka rai ba estabelese fatin parsela ka demo plot.
  • Kolabora ho servisu estensaun agrikola hodi fasilita treinamentu eskola kampu ba to’os nain sira iha area implemntasaun programa nian.
  • Servisu ho estensionista, utiliza fatin parsela hodi halo amostra ba pratika ne’ebe iha ho to’os-na’in sira konabá oinsá atu uza adaptasaun téknika agrikultura komunitária ne’ebé rezilente no adapta ba klima liuhosi fatin demonstrasaun sira, no identifika barreira ruma ba partisipasaun feto iha treinamentu.
  • Demostra teknologia sira hanesan tunel no irigasaun turuk iha demo plot / fatin parsela hodi enkoraja to’os nain sira empresta osan husi grupu ARES hodi investe ba teknologia ne’ebe adekuadu no apropriadu hodi hasae produsaun agrikola.
  • Promove métodu agrikultura sustentavel no organika hodi halakon pratika tesi no sunu ai arbiru.
  • Fasilita ligasaun entre grupu to’os-na’in sira ho ekipa jestaun programa ba programa merenda eskolár.
  • Apoia ba hasae kuantidade produsaun no prosesamentu ai-han ho nutrisaun aas hodi fa’an ba eskola sira, liu-liu vitamina A iha sabraka midar, fehuk (kór laranja), kankun, modo, koto, fore, no manu-tolun atu hadi’a konsumu proteína.
  • Identifika maneira sira ba to’os-na’in sira atu bele asesu ba informasaun predisaun klimátika hodi foti desizaun.
  • Mobiliza grupu produtor, autoridade lokal no komunidade hodi partisipa iha eventu loron to’os nain ka farmer field day hodi demostra tratika sira ne’ebe implementa iha fatin parsela.
Fasilita planeamentu; organiza no jestaun relasiona ba atividade buka moris:
  • Hala'o konsiénsializa kona-ba Rai osan, eskola kampu negosiu ba to’os nain no atividade kriasaun rendimentu ba komunidade ne’ebe besik eskola no líder lokál iha área ne'ebé relasiona ho programa.
  • Dezenvolve planu servisu atu asegura implementasaun efetivu husi treinamentu abilidade negósiu no treinamentu ba grupu rai osan ne’ebé relevante ho atividade.
  • Fasilita identifikasaun grupu rai osan ne’ebé maduru hodi fasilita formasaun atividade kriasaun rendimentu ba parte programa nian.
  • Mantein data kona-ba dezenvolvimentu no tendénsia relasiona ho dezenvolvimentu komunitáriu, rai no empresta osan negósiu ki'ik, dezenvolvimentu komunidade iha Timor-Leste.
Konsellu tékniku no dezenvolvimentu abilidade.
  • Halo avaliasaun saúde ba grupu rai osan ne’ebé iha ona
  • Fasilita formasaun refreskante ba grupu rai no empresta osan ne’ebé iha ona kona ba metodolojia foun inklui governasaun no lideransa grupu, hafoin treinamentu ba atividade kriasaun rendimentu
  • Organiza no halo monitorizasaun ba estabelesimentu grupu rai osan ho fokus espesífiku iha partisipasaun no lideransa feto nian.
  • Akompaña no fó mentoria ka monitorizasaun ba grupu rai osan kona ba oinsá rai osan, kontribuisaun sosiál, emprestimu no selu emprestadu nian atu asegura dokumentasaun loos kona-ba prosedimentu rai osan nian.
  • Asegura aprovisionamentu no apoiu kapasitasaun ne’ebé ho kualidade ba membrus sira.
  • Identifika kapasidade tékniku no dezafiu sira ba benefisiáriu sira nian, abilidade no koñesimentu sira nian kona ba atividade kriasaun rendimentu, atividade moris no negósiu.
  • Identifika no treina formadór/a komunitária nian ba nivel komunidade atu hanorin no akompaña membru rai osan nian.
  • Fó asisténsia no fo solusaun ba konflitu balun iha grupu rai osan nian no fó motivasaun ba ema sira atu rekomenda ba sira rasik.
Monitorizasaun, Evaluasaun, Aprendizajen no Relatóriu:
  • Hala'o vizita regulár ba grupu produsau no rai osan no sira-nia atividade kriasaun rendimentu atu asegura di'ak nian prátika aplikasaun no fó konsellu tékniku ho mentória.
  • Observa mudansa grupu produtor no rai osan nian nian, atividade sira hodi mantein sira nia dezempeñu.
  • Halo parte iha monitorizasaun progresu ba norma diskriminatória sosiál no jéneru ruma.
  • Halo enkontru trimestral ho grupu benefisiáriu atu halo avaliasaun ba dezempeñu iha nivel komunidade ho programa.
  • Fasilita kolesaun dadus kona-ba grupu produsaun, rai osan no jestaun ba dadus hodi submete ba  Senior livelihood no ekipa sira
  • Konsolida no halo kompilasaun ba relatóriu ful-fulan, trimestral no anuál inklui istória susesu no liña aprendizajen.
  • Reve dadus fiskalizasaun ou relatóriu husi kampu atu halo reflesaun kona-ba liña aprendizajen no halo klaru ba HATUTAN nia apoiu ba membru produtor no rai osan.
  • Fahe esperiensia ho organizasaun ka grupu seluk ne'ebé promove prátika grupu produtor no rai osan.
  • Halo komunikasaun kona-ba koñese ba aprendizajen no ho foku ba rezultadu/impaktu hosi rai no empresta osan ba membru grupu marginálizadu sira seluk.
Responsabilidade seluk:
  • Assume responsabilidade seluk ne'ebé atribui husi supervisór.
  • Emprega iha prontidaun emerjénsia no tulun iha responde emerjénsia sira hotu-hotu wainhira presiza.
  • Promove ambiente servisu seguru no metin; haburas kultura konsiénsia seguransa no mahon no tuir konzistentemente polítika, prosedimentu no diretrizaun seguransa no mahon husi CARE.
  • Demonstra komitmentu kontinua ba envolvimentu komunidade, diversidade no protesaun ba labarik.
  1. Kriteria selesaun
ESPERIENSIA NO KUALIFIKASAUN
  • Mínimu lisensiatura agrikultura ka diploma iha area dezenvolvimentu komunitáriu, jestaun negósiu, dezenvolvimentu rural ka ne'ebé similar, pelo menus tinan 3 iha esperiensia servisu maka'as iha setór agrikultura ne'ebé relasiona ho kriasaun rendimentu no promosaun negósiu. (Seluk, hotu tiha eskola sekundária ho pelo menus tinan 5 nia esperiensia servisu ne'ebé relevante.)
  • Esperiensia maka'as iha metodolojia rai no empresta osan, buka moris, mikrofinansa no atividade kriasaun rendimentu.
  • Fasilitadór no treinadór ne'ebé iha esperiensia no kapasidade atu dezenvolve material treinamentu minumu kualifikasaun formador ho nivel serfikadu 3 ( Asesmentu no Avaliasaun).
  • Kompriende barreira partisipasaun ema iha agro-negósiu no ekonomia doméstiku.
  • Iha abilidade komunikasaun orál di'ak iha Tetun.
  • Abilidade atu komunika ho lían lokál sira iha área alvu advantejá maka'as.
  • Vontade atu servisu no hela iha área rural ne'ebé difisil atu asesu, kadavés hela bainhira la ho kondisaun diak.
  • Abilidade atu servisu ho supervizaun minimal no halo rezultadu no mós bele motivasaun seluk.
  • Esperiensia servisu ho organizasaun não governmental no komunidade lokál, autoridade sira no organizasaun sira seluk.
  • Abilidade atu uza programa komputadór natoon hanesan Microsoft Word, Excel no Email.
  • Kapasidade matemátika no numerasia di'ak.
  • Abilidade atu uza motor iha área rural no dook ne'ebé difisil atu asesu, no hatene kona-ba regras tranzitu no mós iha lisensa kondutór válidu, kategoriu A1 ka A2.
  • Enkoraja feto no defisiénsia sira atu aplika ba pozisaun ne'e.
 
  1. Oinsá atu aplika
Kandidatu sira ne’ebé mak interese atu aplika presiza haruka CV (la barak liu tahan haat) no karta aplikasaun liu husi email ba hr.tls@careint.org ka ba submete iha Rekursu Umanu iha CARE nia eskritóriu iha Bairo Pite, Dili.
Nota
  • Atu fó agradese ba ita nia komprimisiu tomak, aplikante ne’ebé susesu sei hetan benefisiu atu dezenvolve kareira profesional liu husi servisu iha fatin ne’ebé inovativu no hanoin ba oin, no mós pakote benefisiu ne’ebé komprensivu
  • CARE respeitu oportunidade igual no iha komprimisiu bo’ot atu kria espasu servisu ne’ebé nakonu ho diversidade. CARE enkoraja feto sira atu aplika
  • CARE iha komprimisiu bo’ot atu proteje direitu labarik nian iha area hotu ne’ebé ami servisu ba. CARE rezerva direitu atu hala’o prosedimentu atu asegura katak fatin servisu seguru ba labarik
  • Só kandidatu sira ne’ebé susesu deit ba faze seguinte mak sei hetan kontaktu ba intervista

Post a Comment

0 Comments